Foto: https://hr.wikipedia.org/wiki/Bunjevci
Voditeljica projekta:
doc. dr. sc. Milana Černelić (Filozofski fakultet Zagreb, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju)
Suradnici:
Marijeta Rajković, asisentica, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
mr. sc. Tea Mayhew, istraživač, Odsjek za povijest, Sveučilište u Padovi
Stranci suradnici:
1. mr. sc. Stefano Petrungaro, Universita Ca' Foscari Venezia, Dipartimento di Studi Storici, Venezia, Italija
2. dr. sc. Dénes Sokcsevits, Filozofski fakultet Sveučilišta u Pečuhu, Mađarska
Sažetak: Rad na projektu polazit će od dosadašnjih spoznaja o kulturnoj baštini etničke grupe Bunjevci, temeljenih na rezultatima višegodišnjih istraživanja voditeljice projekta te na istraživanjima u okviru tekućeg projekta Identitet i etnogeneza primorskih Bunjevaca.
Polazeći od paradigme hrvatskog višegraničja te primjenjujući koncepte interkulturalnih, transkulturalnih i multikulturalnih studija, istraživat će se bunjevačka kulturno-antropološka problematika u njenim suvremenim i povijesnim kontekstima. S obzirom na migracijsku mobilnost Bunjevaca, kako u ranijim epohama tako i danas, prostornu disperziju, različite povijesne kontekste i ekosisteme u kojima su se nalazili, projekt će iziskivati složeno utemeljena istraživanja različitih oblika identiteta kod pojedinih bunjevačkih ogranaka: primorsko-lički, dalmatinski, zapadnobosanski i podunavski. Pritom će se primjenjivati komparativni pristup, i to na dvjema razinama: usporedba bunjevačkih skupina međusobno te usporedba s drugim zajednicama u istim sredinama. Pokušat će se ustanoviti do kojeg se stupnja može govoriti o Bunjevcima kao o homogenoj etnokulturnoj pojavi (zajedničko ime, jezik, pojedini elementi tradicijske kulture), a u kojoj mjeri kao o distinktivnim i regionalno specifično oblikovanim zajednicama. U središtu istraživačkog interesa bit će propitivanje akulturacijskih i asimilacijskih procesa koji su kod ove etničke skupine oblikovali prepoznatljive kulturološke obrasce, mentalitete i identitete. Historijska kontekstualizacija podrazumijevat će istraživanje sociokulturnih (dinarsko-vlaških) i etnokonfesionalnih problema u razdoblju ranog novog vijeka, kao i istraživanje uloge bunjevačke komponente u modernizacijskim i nacionalno integracijskim procesima.
Prikupljene činjenice bit će korištene i za proširivanje spoznaja o etnokulturnom oblikovanju Bunjevaca kao etničke grupe, na osnovi kompariranja utvrđenih kulturnih elemenata u svih bunjevačkih grana i u pojedinim područjima jugoistočne Europe. Građa prikupljena terenskim istraživanjem arhivirat će se, čime će se omogućiti uvid u primarne izvore te provjeravanje vjerodostojnosti dobivenih rezultata. Rezultate istraživanja bit će moguće aplicirati i kroz praktične oblike revitalizacije pojedinih segmenata tradicijske kulture Bunjevaca u različitim ekosistemima (kroz oblike agroturizma).