Krajem ožujka ove godine objavljena je knjiga "Liberalizam: teorija i povijest jedne ideje". Riječ je o multidisciplinarnom zborniku koji se bavi odabranim problemima intelektualne povijesti liberalizma, a nastao je temeljem znanstvenog kolokvija, posvećenog 300. obljetnici rođenja Adama Smitha, koji se održao na Kliofestu 2023. godine. Zbornik će biti predstavljen u petak 10. svibnja 2024. u 17 sati na Kliofestu (pozornica II), a o knjizi će govoriti urednici zbornika.
Urednici zbornika su studenti diplomskog studija moderne i suvremene povijesti Adrijan Štivić i Bruno Šagi, kao i profesor na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju FFZG Darko Polšek. Zbornik je izdan u okviru Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije FFZG, a tisak je financijski poduprla zaklada Friedrich-Naumann-Stiftung für die Freiheit.
Ideologija liberalizma dijete je razdoblja prosvjetiteljstva i industrijske revolucije, društvenog i znanstvenog optimizma protomoderne i moderne. Predstavljala je dio procesa afirmacije građanskih društava u Europi i Sjevernoj Americi, napuštanja predmodernih društvenih, pravnih i gospodarskih okvira, obilježenih do tada nejednakošću ljudi prema rođenju, podrijetlu i staležu. – Borislav Grgin
Klasični liberalizam, sažet pod shvaćanjem primata individualne slobode, pojam je iz kojega se ideja dalje transformira pod utjecajima škola ili različitih nacionalnih okruženja, primjerice u konzervativni, nacionalni ili socijalni liberalizam; još je uvijek u upotrebi, iako je pitanje što danas predstavlja, odnosno što (još) može predstavljati? (…) Sadržaj ovog zbornika potvrđuje i potiče daljnja istraživanja. U sedam esejskih priloga različite duljine i analitičke usmjerenosti problematiziraju se različiti aspekti intelektualne povijesti liberalizma. – Filip Šimetin Šegvić
Zbornik sadrži predgovor voditelja CKHIS-a Filipa Šimetina Šegvića te 7 članaka autora iz širokog spektra društveno-humanističkog područja: Borislava Grgina, Daniela Hinšta, Predraga Bejakovića, Nevena Petrovića, Adrijana Štivića, Brune Šagija i Darka Polšeka.